ZASLUŽNI KUSTOŠIJANSKI SPORTAŠI SLOVENSKOG PORIJEKLA

Kustošija je u svojoj bogatoj povijesti između ostalog bila i Zagrebački sportski rasadnik. Mnogi istaknuti sportaši potekli su iz naselja koje je u prošlosti bilo najviše prepoznatljivo po svojim odličnim biciklistima i kuglačima a i danas ima uspješne sportaše i sportske klubove. U 2019. navršilo se 100 godina otkako je Josip Pavlija postao prvak države u biciklizmu. Bio je to prvi veliki uspjeh za jednog sportaša iz Kustošije i ujedno prvi naslov prvaka države u bilo kojem sportu. Naime nakon I. svjetskog rata i sloma Austro-Ugarske Monarhije 1918. stvorena je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). U toj novoj državi prvo prvenstvo u nekom sportu održano je upravo u biciklizmu. Tako se Pavlija upisao u povijest sporta kao prvi sportski šampion Kraljevine SHS. Ono što je manje poznato široj javnosti da je Pavlija rođen u slovenskoj obitelji. Njegovi roditelji došli su u Zagreb iz ekonomskih razloga još krajem XIX. stoljeća. Taj veliki sportski jubilej Josipa Pavlije prilika je da se podsjetimo i na druge zaslužne sportaše slovenskog porijekla koji su rođeni, živjeli ili djelovali u Kustošiji. Među pedesetak najistaknutijih imena u povijesti sporta Kustošije njih desetak su imali veze sa Slovenijom prema svom rođenju ili porijeklu. Ovo je priča o njihovim karijerama i životima. 

  Uvodno treba nešto napisati o migracijama Slovenaca u Kustošiji. Sve do kraja II. svjetskog rata Kustošija se nije nalazila u sastavu Grada Zagreba. Do 1937. bila je u sastavu Upravne općine Vrapče a potom je do 1945. egzistirala kao Upravna općina Kustošija. U tom periodu Kustošija je obuhvaćala daleko veći teritorij nego danas. Od podnožja Medvednice na sjeveru do okretišta tramvaja Remiza odnosno Zagrebačke avenije (do 2009. Ljubljanska avenija) na jugu. Na tom velikom prostoru uz zapadni dio Zagreba bile su izgrađene privatne kuće i gospodarski objekti. Slobodnog zemljišta je bilo mnogo i moglo se kupiti znatno jeftinije od onoga u susjednom Gradu Zagrebu. Zbog toga su brojne obitelji koje su prvenstveno iz ekonomskih razloga dolazile na šire Zagrebačko područje počeli naseljavati Kustošiju. Među njima je bio i nemali broj onih iz Slovenije. Dva glavna razloga dolaska Slovenaca u Kustošiju bile su ekonomske i političke migracije. Iz susjednih slovenskih općina kao što su npr. Brežice i Krško doseljavali su se ljudi zbog posla jer im je to bio najbliži veliki grad. U to vrijeme sa slabije razvijenim prometom Ljubljana udaljena preko 100 km nije im bila prva opcija. Druga kategorija doseljenika bili su politički emigranti. Nakon Rapalskog mirovnog ugovora iz 1920. povijesni slovenski etnički prostori u Julijskoj krajini i dijelovima današnje Slovenije pripali su Kraljevini Italiji. Uskoro su na vlast u Italiji došli fašisti i počeo je sustavni progon Slovenaca ali i Hrvata. Zbog toga je došlo do velikog egzodusa sa toga prostora a najviše iz Trsta i Istre. Mnoge slovenske obitelji morale su napustiti rodnu grudu i neke od njih došle su sve do Kustošije i Zagreba. Iako ne postoje precizni podaci koliko se točno Slovenaca doselilo na prostor Kustošije u prvoj polovini XX stoljeća riječ je o znatnom broju. Ako se zna da je u Gradu Zagrebu na službenom popisu stanovnišva iz 1931. bilo 20.000 deklariranih Slovenaca odnosno cca 10% od ukupnog stanovništva onda je pretpostavka da je taj postotak u Kustošiji bio i nešto veći. Na popisu stanovništva iz 1948. kada je Kustošija već postala dijelom Grada Zagreba Slovenci su još uvijek bili drugi najbrojniji narod iza Hrvata. Zbog toga je logično da su mnoge istaknute osobe iz javnog života u povijesti Zagreba pa i Kustošije imale slovensko porijeklo. Među njima se svojom brojnošću i uspjesima ističu sportaši.  

            Radi ograničenog opsega ovog teksta predstavljeni su zaslužni sportaši sa samo najvažnijim biografskim podacima i sportskim dosezima a njihovi još opširniji životopisi objavljeni su u knjigama autora koje su navedene u literaturi. Svi podaci za životopise i rezultati prikupljeni su dugogodišnjim istraživanjem, te neposrednim kontaktom sa sportašima ili članovima obitelji. Važno je napomenuti da je riječ samo o prvoj generaciji rođenoj u Hrvatskoj od oba ili jednog roditelja iz Slovenije odnosno onima koji su rođeni u Sloveniji i doselili se potom u Hrvatsku. Daljnje generacije rođene u Hrvatskoj su se uglavnom u potpunosti asimilirale i kod njih je manje prisutna svijest o njihovom slovenskom porijeklu iako ima i izuzetaka kao što je npr. biciklist Vladimir Bogović, član Društva Kustošijanaca. Zaslužni sportaši su predstavljeni kronološki prema datumu rođenja od najstarijeg do najmlađeg.  

Eduard HEMAR

JOSIP PAVLIJAANTON ŠTRBANAUGUST PROSENIK
STANISLAV HLADNIKMILAN POREDSKIRUDOLF ŠNIDARŠIĆ-ŠANI
BRUNO HLADNIKNADA BOGOVIĆ-DEČKOVIĆBRANKO BOGOVIĆ
IVAN GREGORINA